Zanimljivosti
Dubrovačke gradske zidine
Solana u Stonu
Solana u Stonu, jedna od tri solane u Hrvatskoj, Najstarija u Europi i moguće na svijetu. Ston je postao idealna lokacija za solanu koja je Republici donosila najviše, 15 900 dukata godišnje. Postojalo je mnogo odredaba koje točno reguliraju proizvodnju i trgovinu solju na području Republike. Solana je podijeljena na bazene od kojih je svaki osim Munda nazvan po nekom kršćanskom svecu. Svake godine se organizira ljetni kamp za sudionike berbe soli, koji uz smještaj, prigodan program dobijaju i poklone.
moreška
Naziv moreška dolazi od talijanskog naziva "moresca" i označava bojni ples u vezi s Maurima. Najstarija poznata moreška izvedena je 1150. godine u Španjolskoj, a različiti plesovi s mačevima šire se po cijeloj Europi do kraja 14. stoljeća. Dok je za Europu bila "modni hit" Korčulane je toliko zaokupila daje u stoljećima koja slijede, postala nerazdvojni dio njihova življenja i običaja. Tako je u svijetu proživljena i zaboravljena svoje trajno utočište i ljubomornog čuvara našla u Korčuli i Korčulanima. Korčulanska viteška igra moreška je bojni ples s mačevima kojeg karakterizira kratka dramska radnja. U povijesti je zabilježena kao pobjeda Spanjolaca kršćana nad Arapima - Maurima, dok danas ona simbolizira pobjedu ljubavi i dobra nad zlim. Kroz povijest glazba izgubila svoju autentičnost i doživljavala mnoge izmjene, posljednjih pedesetak godina moreška se izvodi na komponiranu glazbu poznatog hrvatskog skladatelja Krsta Odaka, koja svojom kvalitetom moreški daje dodatni efekat. Dok suknjasti izgled današnjih kostima čini razumljivu sličnost i asocijaciju na srednjevjekovne ratničke kostime. Najvažniji godišnji nastup je 29. srpnja dan Sv. Todora suzaštitnika grada Korčule, a tijekom sezone se igra 1-2 puta tjedno.
Posebna je čast i privilegija biti jedan od kraljeva. S toga je moreška za Korčulane više od same mačevalačke igre, ona je dio života, o njoj se priča u svakoj korčulanskoj obitelji.
Posebna je čast i privilegija biti jedan od kraljeva. S toga je moreška za Korčulane više od same mačevalačke igre, ona je dio života, o njoj se priča u svakoj korčulanskoj obitelji.
Stradun
Stradun je nekada davno u stvari bio morski rukavac, odnosno kanal koji je odvajao tadašnja dva naselja (stijene) na kojima je grad osnovan u ranom srednjem vijeku i ova stara dubrovačka ulica je nastala nakon što je nasuta morska plićina, koja je dijelila naseljeni poluotočić od kopna, između X. i XI. Stoljeća.
Naziv potječe od Mlečana i podrugljiv je naziv za veliku ulicu, dok drugi naziv za Stradun je Placa i to ime potječe od latinske riječi "platea", što znači "ulica".
Obuhvaća veći broj važnijih spomenika unutar stare gradske jezgre te je tako omiljeno šetalište i okupljalište domaćeg stanovništva i turista. Stradun je mjesto svih važnijih događanja, mjesto za vidjet i bit viđen: „Ko nije prošeto Stradunom, nije ni bio u Dubrovniku!“
Naziv potječe od Mlečana i podrugljiv je naziv za veliku ulicu, dok drugi naziv za Stradun je Placa i to ime potječe od latinske riječi "platea", što znači "ulica".
Obuhvaća veći broj važnijih spomenika unutar stare gradske jezgre te je tako omiljeno šetalište i okupljalište domaćeg stanovništva i turista. Stradun je mjesto svih važnijih događanja, mjesto za vidjet i bit viđen: „Ko nije prošeto Stradunom, nije ni bio u Dubrovniku!“
arboretum
Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom je jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, te najstariji hrvatski spomenik vrtne arhitekture. Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih biljaka. Na terasastom dijelu oko ljetnikovca na oko 18000 m2 nalazi se mnoštvo parkovnih terasa sa brojnim vrstama stabala palmi, eukaliptusa, lovora, kamforovca, kaktusa i raznog egzotičnog drveća i grmlja čije su sadnice donosili pomorci sa svojih dalekih putovanja. Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zaštitu i održavanje kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanje i zaštitu biološke raznolikosti, na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke raznolikosti, te na istraživanja iz područja povijesti vrtne arhitekture. ovaj vrt s ljetnikovcem, akvaduktom, mlinicom, baroknom fontanom sa Neptunom i nimfama te paviljonom – vidikovcem prema moru i otocima je najljepši primjer vrtne arhitekture dubrovačkih ljetnikovaca.
Radno vrijeme: svibanj - listopad 7.00 h - 19.00 h studeni - travanj 8.00 h - 16.00 h postoji mogućnost stručnog vodstva za grupe.Cijena ulaznica: odrasli 35 kn, djeca (do 14 god.) 20 kn, studenti 20 kn, umirovljenici besplatno
Radno vrijeme: svibanj - listopad 7.00 h - 19.00 h studeni - travanj 8.00 h - 16.00 h postoji mogućnost stručnog vodstva za grupe.Cijena ulaznica: odrasli 35 kn, djeca (do 14 god.) 20 kn, studenti 20 kn, umirovljenici besplatno
lastovski poklad
Lastovski poklad, koji se odigrava kao autentična pučka predstava na starinskoj “pozornici” mjesta Lastova, nije nimalo nalik poznatim karnevalima s komercijalno-turističkim prizvukom. Taj pučki teatar ne spada u ludosti modernog vermena već u jedinstven biser otočke kulturne baštine.
Lastovski poklad ima stoljećima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao "Carnevale" - vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog događaja kada su katalonski gusari napali Korčulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju. Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomoć. Pomoć je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz "uzu" (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.
http://www.lastovo.hr/
Lastovski poklad ima stoljećima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao "Carnevale" - vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog događaja kada su katalonski gusari napali Korčulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju. Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomoć. Pomoć je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz "uzu" (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.
http://www.lastovo.hr/
Knjiga gostiju
Tražite smještaj?
 |
Potražite
smještaj
|
Trenutno aktivnih Gostiju: 29
HNB tečajna lista
| 22.12.2024 | Srednji |
||
© Copyright 2010, All Rights Reserved