Dubrovačko primorje
Dubrovačko primorje je bilo naseljeno već u pretpovijesno doba (ostaci kasteljera i gomila) i u antici (rimski kastrum, starokršćanski sarkofazi). Naseljavaju ga Hrvati i nalazi se u sastavu hrvatske države (ruševine ranohrvatske crkve, stećci). Dubrovačka republika je 1399. godine kupila širi teritorij Dubrovačkog primorja od Osojnika do Imotice i Zamasline od bosanskog kralja Ostoje, te odlučuje da sjedište nove knežije bude u Slanom, koje tako postaje upravnim i duhovnim središtem Primorja (odmah se u njemu počinje graditi knežev dvor i franjevačka crkva). U brojnim mjestima nalaze se razni tipovi obrambenih građevina iz tog razdoblja (sklopovi kuća s kulom izvidnicom, druge kule s cisternama) kako bi se štitila naselja i stanovnici od eventualnih opasnosti iz zaleđa i s mora.
U općini Dubrovačko primorje nalazi se 20 samostalnih naselja s oko stotinjak postojećih ili napuštenih zaselaka ili dijelova naselja. Dio naselja je smješten na samoj obali ili u priobalnom području, okupljeni oko pojedinih uvala i drugih podobnih lokaliteta, npr. oko plodnog zemljišta, vrela i sl. (Majkovi-Ratac, Slano, Kručica, Banići i Doli). Ostala samostalna naselja su razmještena u dubini Primorja, podignuta oko plodnog zemljišta, uz ceste ili na nekom drugom prikladnom mjestu. Veća su naselja u zapadnom dijelu Topolo, Štedrica, Imotica, Visočani, Smokovljani, Stupa i Ošlje, a u istočnom dijelu Čepikuće, Lisac, Podimoč,Točionik, Trnovica, Mravinca, Trnova i Majkovi.
No images
HNB tečajna lista
22.12.2024 | Srednji |